Nastajanje Zemlje

Koliko znamo, Zemlja je nastala prije 4,6 mili­jardi godina, zajedno sa Suncem i ostalim planetima u našem Sunče­vom sustavu, kao užarena vatrena kugla iz oblaka plina. U ovom je trenutku svemir star 9,2 mili­jarde godina.

…mehr dazu

Prvi tragovi života

Na Zemlji, koja je s 500 mili­juna godina još uvijek vrlo mlada, kemijska evolu­cija mijenja se u biološku. Tu započinje razvoj života.

…mehr dazu

Prve cijanobakterije

Preteče cija­no­bak­terija (ranije zvane plavo­zelene alge) prve su stanice, čiji se tragovi mogu otkriti u starim stijenama.
Kroz staničnu membranu već su mogle regu­li­rati razmjenu tvari i ener­gije sa svojom okolinom.

…mehr dazu

Fotosinteza

Stanice sve učin­ko­vi­tije razvi­jaju spos­ob­nost gener­i­ranja ener­gije iz sunčeve svjet­losti. Tije­kom mili­juna godina nastali kisik dovodi do stva­ranja soli metala u oceanima, neto­pi­vih u vodi.

…mehr dazu

Stanice s jezgrom (eukarioti)

Pred kraj ovog razdo­blja prvi se put pojavljuju stanice koje, za razliku od bakterija, imaju stvarnu staničnu jezgru u kojoj je pohr­an­jena njihova genetska supstanca.

…mehr dazu

Potporni i zaštitni kosturi

Iz ovog razdo­blja potječu prvi fosili naku­pina pove­za­nih stanica. Međus­ob­nom pove­zanošću stanice utemel­juju podjelu rada, razvi­ja­jući se u slože­nija živa bića.

…mehr dazu

Kičmenjaci

Sadržaj kisika u moru naglo raste. U periodu od 5 — 10 mili­juna godina, nastaje većina planova razvitka živih bića koja i danas postoje.
Ribe su prva živa bića s unutarn­jim kosturom i flek­si­bil­nom kralježnicom.

…mehr dazu

Prijelaz biljaka na kopno

Prve biljke i insekti osva­jaju zemlju, pojavljuju se mnoge nove vrste. Klima je tropska, ali biljke je iz temelja mijenjaju.
Iz atmos­fere biljke vežu ugljični dioksid (stak­le­nički plin), a tempe­ra­tura na Zemlji pada. Istod­obno se povećava sadržaj kisika u atmosferi.

…mehr dazu

Formiranje čeljusti kralježnjaka

Na početku Silura kral­ježn­jaci razvi­jaju pokretne čeljusti koje im omogućuju hvatanje, držanje i usitnja­vanje hrane. To otvara živo­tin­jama s čelju­s­tima potpuno nove mogućnosti prehrane.

…mehr dazu

Prijelaz kralježnjaka na kopno

Više­struke brze prom­jene klime i niži sadržaj kisika u vodi dovode do trećeg veli­kog izumi­ranja. Vodo­zemci — kral­ježn­jaci koji udišu zrak i mogu živjeti na kopnu svoje novo stanište pronal­aze na zemlji.

…mehr dazu